Grad Kaštela obuhvaća sedam gradskih naselja: Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Sućurac i Kaštel Štafilić, a sjedište je u Kaštel Sućurcu.

Ime potječe od utvrda (kaštela) i utvrđenih naselja što su ih krajem srednjeg i početkom novog vijeka (najviše u doba turskih opasnosti) podizali splitski i trogirski crkveni i svjetovni feudalci.

Kaštel Lukšić podigla je krajem XV. st. trogirska obitelj Vitturi u obliku velike utvrđene renesansne palače-ljetnikovca koji se sastojao od južne rezidencijalne dvokatne građevine i obrambenih krila s kulama na sjeveru. U sredini je dvorište koje u svom južnom dijelu ima dvokatnu galeriju. Oko kaštela oblikovalo se naselje koje je utvrđeno obrambenim zidom. Uz ambijentalno vrijedne građevine u samom se naselju ističe gotičko-renesansna župna crkva Gospina Uznesenja, sagrađena 1515. g. U novoj župnoj crkvi sačuvan je izvorni sarkofag-oltar blaženog Arnira, jedno od najpoznatijih kiparskih djela Jurja Dalmatinca (iz 1445.), prenesen krajem XIX. st. iz splitskog ženskog benediktinskog samostana.

Kaštel Rušinac, što ga je u zapadnom dijelu K. Lukšića sagradio trogirski plemić Mihovil Rosan, bio je do XVII. st. jezgrom posebnog manjeg naselja. Do kaštela je crkvica sv. Ivana Krstitelja, u kojoj su bili pokopani tragični ljubavnici Miljenko i Dobrila.

Na obroncima Kozjaka je greben Balvan s crkvom sv. Lovre i s ruševinama utvrde, jedinim materijalnim ostacima nekada važnoga srednjovjekovnog naselja Ostrog.

Biranj na vrhu Kozjaka sačuvao je ostatke prapovijesne gradine velikih dimenzija (dužina oko 600m) i srednjovjekovnu hodočasničku crkvicu sv. Ivan Biranj s natpisom iz XV. st. koji spominje popravak crkve.